Česta pitanja

vprasanje

Česta pitanja

1.Površinske pukotine u drvu

Površinske pukotine u drvu najčešće nastanu radi atmosferskih opterećenja na drvo. Drvo je prirodni materijal i prilagođava se vremenskim utjecajima. Kvrči se i širi. Na drvu koje je exstremno ispostavljeno visokoj temperaturi, prije svega na sunčanim stranama fasade, uz relatinu nisku zračnu vlagu i visoku temperaturu površinski se dio drva osuši više od unutrašnjeg dijela i posljedica je nastanak manjih površinskih pukotina koje po običaju postanu nevidljive kada se zračna vlaga poveća, a temperatura zraka snizi. To je sasvim prirodna reakcija drva i nema utjecaja na tvrdoću i trajanost. Zato te pukotine ne ubrojavamo kao grešku na drvu. Mogućnost djelomičnog smanjenja pukotina ili u cjelini sprječavamo raznim prevlakama za drvo.

2.Kako sprječiti sivenje sibirskog ariša?

Vječita dilema i pitanje koje je skoro najčešće kod naših kupaca sibirskog ariša. Na trgu postoji nekoliko zaštitnih prevlaka koje zaštite sibirski ariš od sivenja. Prevlake imaju dodanu supstancu koja sprječava prodiranje UV zraka kroz prevlaku i time se sprječi sivenje drva. Prikladnim prevlakama i dovoljnim brojem prevlaka, za dulje vrijeme spriječimo da bi sibirski ariš posivio. Drvo iz godine u godinu postaje sve više tamno crveno. Prvu fasadu od sibirskog ariša izradili smo prije osam godina i do sada na toj fasadi još nema znakova sivenja.

3.Drvo smo premazali ali unatoč tome je posivjelo, što napraviti?

Ovdje priča o sivenju tek počinje.. Pažljiv čitatelj uputa, i sitnog tiska, primjetiti će da na embalaži piše zaštita od UV zraka. To je sve istina. Doslovno. Problem nastane kada osim sunčanih zraka vaš sibirski ariš opterećuje još voda. Prevlaka koja bi zaštitila ariš od vode nepostoji. Prevlakama možemo dosta usporiti sivenje ariša po kojem prolazi kiša, ali sivenja nemožemo potpuno spriječiti. Sivenje drva, konkretno drvene fasade, zavisi prije svega od objekta. Kod objekta gdje nema nastreška i gdje voda ima slobodan pristup sivenje se praktički ne može spriječiti. Možemo ga kratkoročno usporiti, ali dugoročno i to će drvo posivjeti. Kod objekta uz dovoljno velikih nastrešaka gdje drvena fasada dođe u kontakt vodom samo iznimice, recimo uz nevrijeme...itd, tamo su UV prijemazi jako učinkoviti i dugotrajno se zajamči prvotni izgled drvenoga dijela fasade. 

4.Koliko je prevlaka potrebnih za dobru UV zaštitu?

Najpreča zaštita je prva zaštita. Ako ćemo se već odmah kod ugradnje drva  pobrinuti za kvalitetnu zaštitu onda će drvo duže vrijeme održati svoj prvi izgled, a ciklus uzdržavanja dosta će se produljiti.Kod ugradnje priporučujemo 3x primjenu prije ugradnje i 1x primjenu nakon ugradnje. Poslje svake primjene površinu je potrebno malo obrusiti sa finim brusnim papirom ili brusilnom krpicom. Naše drvene površine od ariša su sve brušene brus papirom granulacije 150, zato će svaka primjena koju ćete primijeniti nakon brušenja, dati drvu poseban svilenkast izgled, jer na drvu neće biti vidljivih tragova obrade drva sa oštricama.

5.Na koliko je godina potrebno ponovo premazati fasadu?

Ciklus uzdržavanja može biti veoma različit. Dosta zavisi o položaju i naravno o broju primjena i vrste boje koju smo upotrijebili. Po do sada prikupljenim informacijama do sada još nije bilo potrebno nijedje naše fasade ponovo bojati, osim fasade kod koje je došlo do odstupanja boje. Ista UV zaštita bila je korištena kod dvaju objekata i na jednom je već četvrtu godinu boja bez greške, a na drugom objektu vidljivi su tragovi ljuštenja na površini koja je direktno na suncu. Uzrok koji bi to mogao izazvati još utvrđujemo. 

6. Smola u sibirskom arišu i drugim drvima

Smola je sastavni dio drva. Uhvaćena je u malim kanalima smole. Golim okom ne mogu se vidjeti. Smola daje ariše izvanredne karakteristike. To je prirodna zaštita za obranu od štetnika i gljiva, ujedno štiti drvo od vlage, zato ariš za svoj opstanak ne treba nikakve kemične zaštite. Kao zanimljivost, ariš nas od visoke frekvencije valova koje koriste naši prijenosni telefoni, štiti 10x bolje nego beton, zato je alpski ili sibirski ariš idealan za izradu drvene fasade na vašem objektu. Pojava smole na fasadi i ostalim proizvodima od ariša i drugih drva kod kojih je smola sastavni dio drva, ne brojimo među greške, jer bez smole takvo drvo ne bi bilo ono što jest.

7. Da li je potrebna građevinska dozvola za gradnju...?

Iako su promjene i dopune Zakona o gradnji objekata (Uradni list RS, br. 126/2007) važeće već nekoliko godina, još uvijek se pojavljuju dileme za koju gradnju potrebno je dobiti građevinsku dozvolu i za koju ne. 

U propisu o vrstama objekata gledajući na zahtjevnost (Uradni list RS, br. 37/2008) određene su vrste zahtjevnih, manje zahtjevnih, nezahtjevnih i jednostavnih objekata. Za jednostavne objekte određena je i njihova največa veličina, način gradnje i upotrebe te određeni su i drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni da se oobjekat ubraja među jednostavne objekte. Za zahtjevne, manje zahtjevne i nezahtjevne objekte trebamo građevinsku dozvolu, a za gradnju ili postavljanje jednostavnih objekata toga ne trebamo, ali je upravo zato prije gradnje potreban je veliki oprez. Dakle, prije početka gradnje potreban je posebni oprez. Potrebno se uvjeriti kojoj grupi objekat koji želimo sagraditi pripada. Nakon toga potrebno je dobiti prikladnu suglasnost i dozvole. Sve objekte moramo graditi skladno sa prostorskim aktima i suglasjima kada su ti pretpisani.